U moru prijava, treba se nekako istaći. Kako vrijeme prolazi programera je sve više, te je samim tim i teže privući pažnju regrutera i kompanija za koje rade. Ipak, rješenja postoje.

Ljudima je često prva pomisao kada prave CV da on treba da bude originalan, potpuno custom made, pun boja i fensi izraza kako bi zapao nekome za oko. To je klasična greška u koracima, jer u praksi zapravo važi sve suprotno: 

Postoje drugi načini na koje možete znatno povećati šanse da vas neko pozove na intervju, a upravo o njima ćemo i diskutovati u nastavku teksta. Informacije smo prikupili od nekoliko CTO stručnjaka koji iza sebe imaju višedecenijsko iskustvo u zapošljavanju programera za svoju firmu.

“Bolje je uopšte ne stavljati sliku, nego na njoj prikazivati pijane doživljaje sa svadbe, neprimjerenu odjeću za poslovne prilike, i slično.”

Šalu na stranu, ali u ovome ima dosta istine. Jedna od prvih stvari koje će neko primijetiti kada otvori vaš CV jeste fotografija. Ona ujedno stvara i taj jako bitan, inicijalni utisak o vašoj ličnosti.

Prema riječima naših sagovornika, evo nekoliko loših primjera na osnovu kojih uopšte ne čitaju dalje ono što kandidati pošalju:

- Cropovana fotka sa proslave gdje se osoba grli sa nekim i izgleda pripito

- Loš kvalitet, gdje je lice mutno i ne vidi se

Okarakterisani su kao red flag i obično se tu završava put selekcije za tu individuu. Savjet je da obučete recimo neku košulju ili džemper sa kragnom, odete u profesionalni foto studio i prebrinete tu stavku u potpunosti. Ukoliko ste u trci sa vremenom te ta opcija otpada, a nemate dobrih alternativa, možda je zaista bolje da onda sliku i ne stavljate.

Dvije strane su max, sve preko toga je a no go.

Naravno, pričamo o dužini vašeg životopisa. Treba uvijek imati na umu da regruteri dobiju još par stotina prijava pored vaše. U idealnom scenariju bi mogli da se posvete svakoj detaljno, ali u realnosti to takozvano “skeniranje” ide jako brzo i traže se konkretne ključne riječi bitne za poziciju.

Već je ustaljeno pominjati kako volite da čitate, slušate muziku, gledate filmove i slično, te je preporuka to izbjegavati. Zauzima prostor, a zapravo ne nosi nikakvu posebnu vrijednost. Pravo upoznavanje slijedi tokom kasnijih koraka selekcije, gdje imate priliku da sve to podijelite.

Tu također spadaju i motivacioni opisi da ste timski igrač, ambiciozni, predani svom poslu i radu… svi to pišu, prevaziđeno je. Najbitnije je da se fokusirate na vaše radno iskustvo, jer je to ono glavno što firmu zanima. Tu sada imamo dva scenarija:

1. Senior sa pregršt projekata i promijenjenih firmi

Da li oni koji spadaju u ovu grupu treba da navedu apsolutno sve na čemu su ikada radili? Jok. Caka je u vašoj sposobnosti da filtrirate informacije i iskažete one koje najbolje opisuju vaš trenutni set vještina koji nudite kompaniji.

Njih ne zanima sajt za komšiju koji ste napravili 2002. godine, već recimo mobilna aplikacija kojoj ste posvetili prethodne dvije godine, koristeći različite tehnologije. Odaberite 5 najskorijih projekata i to je dovoljno.

2. Junior koji prvi put aplicira za posao

To je sve što vam je potrebno ukoliko nemate plaćenog iskustva, a treba vam portfolio koji će demonstrirati znanje koje posjedujete.

U ovom slučaju je svakako potrebno da se malo “nakiti” taj “work experience” segment, a možete ga dopuniti dodavanjem edukacije, kurseva koje ste završili, certifikata ukoliko ih imate, i slično. Teško će nekog poslodavca impresionirati prazan CV koji ne pokazuje bilo kakvu samoinicijativu i pravu želju za programiranjem. Snađite se.

“Expert” je poprilično jaka, a često korišćena riječ.

Još jedna eliminaciona stavka kod naših sagovornika jeste kada osoba tvrdi da poznaje na desetine tehnologija, a u svakoj je neprikosnovena. Prešla igricu što se kaže.

Na stranu skromnost, ali očigledno je zašto ovo nije dobra praksa. Pitanje je da li bi i najveći umovi čovječanstva sa sigurnošću mogli i smjeli svojevremeno da daju takve izjave.

Rješenje? Navedite hijerarhijski programske jezike i alate kojima smatrate da najbolje baratate.

Zvjezdice i procenti takođe ne znače ništa.

Često se u svrhu dočaravanja znanja vide sljedeći primjeri:

Ove sličice u očima regrutera gube svaku vrijednost. Kako uopšte iko može definisati šta tačno znači 80% poznavati neki framework? Dakle, još jednom:

Kad smo kod engleskog - honesty zaista jeste the best policy.

Nedavno smo u našem blogu pod nazivom “

” istakli da pominjanje nekog od njihovih kurseva u CV-u može potencijalno “zasmetati” nekom poslodavcu. Drugim riječima - da pomisli kako ste išli nekim prečicama do znanja i šta sve ne.

Tu je vaša šansa da taj postupak na iskren način obrazložite. Možda ste školovanje na ITA dobili kao poklon jer ste bili vukovac, osvojili veliki popust, ili prosto smatrali da ima potencijal.

Koji god da je razlog, značit će ukoliko napišete nešto više o tome. Vaš rezime samim tim dobija tu humanu crtu, koja odstupa od gorespomenutih generičkih templejta. To je još jedan generalni savjet CTO stručnjaka - uključite ljudsku stranu u svaki segment vaše prijave, opisujući stvari i sebe onakvim kakvi jesu.

Preciznost informacija i motivaciono pismo

Kada ste konačno spremni da pošaljete svoju prijavu, preporuka je da uradite i sljedeće:

Ovo se posebno odnosi na email adresu, broj telefona, kao i ime i prezime. Svakako treba provjeriti i ostatak i utvrditi da je sve na svom mjestu.

Samim tim demonstrirate i svoju sposobnost za obraćanje pažnje na sitne detalje, koja se za posao programera podrazumijeva. Jedna greška časkom postane “kuku lele”.



Jasno je svima da vam vjerovatno nije bila životna želja od malih nogu da postanete deo baš te neke firme. Ogromne su šanse da ona tada nije postojala, ili niste ni znali šta je binarni sistem.

Ipak, kompanije i poslodavci vole kada vide da ste odradili posao detektiva i unapijred naučili nešto o njima, ne bi li dodatno iskazali svoje interesiranje. To i vama znači, jer ćete tokom cijelog procesa uvidjeti neke stvari koje vam se jako dopadaju, ali i obratno.

Nakon što sve ovo čekirate, spremni ste da kliknete na 

. Svoj dio ste odradili, a ostatak je na regruterima i kompaniji. Sretno!

Kako izgleda dobar CV jednog programera?

Stalno čitamo o tips & tricks za unapređivanje CV-a i lakšeg dolaženja do željene pozicije. Red je da se osvrnemo ka drugoj strani i pomognemo firmama, tj. njihovim regruterima da dobiju znatno veći broj prijava kada otvaraju novo radno mjesto

Konkurencija na tržištu je ogromna, pogotovo kada govorimo o IT sferi. Kandidati se bore za pozicije, ali vala i regruteri za najveće talente. Svi su konstantno u potrazi za nečim, ili nekim - boljim.

LinkedIn vrvi od oglasa koji iskaču na početnoj strani i u inbox-u, a Facebook i Instagram se odavno koriste kao dodatni izvor za sponzorisane korporativne reklame. Međutim, pored svih tih ulaganja i “iskakanja iz frižidera”, firme i dalje imaju problem sa zapošljavanjem ljudi.

Više nisu dovoljni ni privatno zdravstveno, FitPass, besplatni kursevi, sve je nekako prevaziđeno. Podrazumijeva se, jelte. Šta je onda to što čini oglase posebno primamljivim i samim tim pruža kompanijama veliki izbor zainteresovanih za iste?

Prvo i prvo: lova. Transparentna plata od samog starta.

Lijepo je voljeti svoj posao i uživati radeći ga, ali ako smo iskreni prema sebi, novac je taj koji uglavnom bude presudan faktor kada menjamo firmu. On igra još veću ulogu kada nas neki regruter “lovi”, tj. nismo u aktivnoj potrazi.

Treba dati primamljivu ponudu osobi kojoj tražite da iskoči iz svoje ušuškanosti i potpuno promeni radnu sredinu. Također, trošenje njenog vremena uz termine “nudimo konkurentnu platu” i slične, vjerovatno neće dobro da se završi.

Tim rečeno, topla je preporuka da u opisu pozicije ili kada nekog direktno kontaktirate, jasno navedete finansijsku dobit koju nudite, u neto vrijednosti. To može biti fiksna cifra ili određeni opseg u zavisnosti od senioriteta i iskustva, ali bitno je da postoji.

Dodatni plus je ako je zarada više nego “competitive”

Ukoliko navedete kompenzaciju koja je vidljivo veća nego prosjek u regionu u kojem poslujete, na vašem oglasu će se zadržati veći broj očiju. Rijetko ko će prolaziti kroz cimanje koje iziskuje promjena firme, samo da bi došao kod vas i bio na istom.

pitanje na koje morate da indirektno odgovorite svakom kandidatu

To nas dovodi do sljedeće tačke: razumljivost i jasnoća

Kao i kod reklama za proizvode, kada oglašavate neku poziciju imate svega par sekundi da uhvatite i zadržite pažnju onog ko to čita. Ovo ponajviše važi za one kraće verzije koje objavite na društvenim mrežama ili šaljete kroz chat formu.

Cilj je na što jednostavniji i kraći način objasniti koja je firma u pitanju, čime se bavi, kao i šta se očekuje od kandidata/budućeg zaposlenog. Kada govorimo o full verziji oglasa koja se nalazi na sajtu, pravila igre ostaju ista: konkretan sadržaj i brz dolazak do poente.

Okej je reći po koju lijepu riječ o kompaniji na početku i zbog čega je otvorena ta konkretna pozicija, ali ne i napisati 5 paragrafa o tome. Osoba je tu došla da sazna sljedeće:

Naziv radnog mjesta i dužnosti koje će obavljati. Izbjegavati liste od 10+ bullet-a sa odgovornostima.

Razlog zbog kojeg treba da radi baš za vas (benefiti, kompanijska kultura i slično).

Cifra koju ste spremni da dajete na mjesečnom nivou za znanje, iskustvo, i vještine te osobe.

Dakle, treba sve da bude kratko i jasno. Tu su i dodatne pojedinosti, kao što je fleksibilnost po pitanju rada iz kancelarije i/ili od kuće .

Remote rad je postao gotovo podjednako bitan kao i plata

Otkako smo početkom 2020. godine “otkrili” da se gotovo isto (ako ne i više) može biti produktivan iz udobnosti svog doma kao i u kancelariji, to postade jako bitna stavka u oglasima. Može se čak nazvati i nekom vrstom revolucije, pobune, koja će ostaviti pečat na predstojeće generacije.

Tada smo se navikavali na novonastale uslove, a sada ih zahtijevamo. Svaka firma koja nudi opciju 100% remote ili makar hibridan način rada, u startu ima prednost na konkurenciju koja zahtijeva isključivo on-site režim. Imajte to u vidu prilikom opisivanja pozicije.

Jasno definisan proces selekcije zlata vrijedi

Pored svega do sada navedenog, kandidati vole da znaju šta ih čeka na putešestvijama koje ste pripremili. Standardica - HR intervju, tehnički zadatak, upoznavanje tima, etc.

To također može biti deal-breaker, jer ako vam je potrebno 10 krugova i 2 meseca intervjuisanja da biste nekoga zaposlili, nešto tu ne štima. Probajte da se fokusirate samo na ono što je zaista esencijalno proći, kako za vas, tako i za potencijalne kolege.

Kako vrijeme odmiče, zainteresovanost osobe za tu poziciju proporcionalno opada. Izuzetak je ako ste Google ili im je prva izgovorena riječ u pelenama bila naziv vaše firme. Čak i tad je pitanje koliko će ih dugo držati strpljenje ukoliko se sve previše oduži.

Ton obraćanja: pišete ljudima, ne robotima

Bitno je istaći da veliki broj oglasa zvuči generički. Znate ono:

Pridruži se [naziv firme] timu i zajedno sa nama pokidaj, osvajaj, dosegni zvijezde, učini svijet ljepšim mjestom za život. Dat ćemo ti puno sokova i dovoljno dugu pauzu za partiju bilijara. Il’ dvije.

Da ne pominjemo potragu za nindžama, guruima, i slično. Zapošljavate osobu od krvi i mesa, te prosto u skladu sa time prilagodite sadržaj i na konju ste, što se kaže po naški.

Budite to što jeste, kao kada sa iskrenom namjerom nastojite da se predstavite i upoznate prijatelja ili partnera. Sve što je lažno i neiskreno bude na kratke staze, a nerijetko ljudi i sami to osjete pri čitanju oglasa. Oni i služe upravo za to da se dočara prava atmosfera u timu i prenese na onog ko će mu se možda jednog dana priključiti.

Od skoro spadaju i u sastavni deo employer branding-a, tj. ono po čemu će vas kao firmu i njene zaposlene prepoznavati. Kvalitetno napisan opis za poziciju može napraviti veliku razliku u tome ko će sve aplicirati, a na kraju i dobiti posao. To je investicija koja ne košta gotovo ništa, izuzev malo vremena i pažnje da primijenite sve ovo o čemu sve vrijeme govorimo… iliti pišemo.

Ako bismo dali neku skraćenicu za formulu kreiranja kvalitetnih oglasa, ona bi glasila 

Baš kao i ovaj zaključak, gdje nema više šta da se doda. Sve je rečeno, a vi podijelite da čuju i drugi!

Evo zašto kandidati preskaču vaš oglas za posao

Svakodnevno se susrećemo sa situacijama kao što su nepropisno parkiranje i javni otpadi, a sada konačno možemo i da direktno utičemo na njih, uz svega par klikova

 kompanije, koja je ujedno trenutno glavni sponzor za projekat 

Nermine, hvala na izdvojenom vremenu za ovaj intervju. S obzirom da si osoba koja ima poprilično iskustva kao product i project manager, ne čudi toliko odluka da se upustiš u izradu jedne ovakve aplikacije.

Možeš li nam reći malo više o tome kako si došao na ideju, kao i kako je tekla realizacija iste?

Tako je, rad na prethodnim pozicijama je uveliko uticao na znanje i sposobnost koji su potrebni da se ovako nešto izvede. Naravno, glavni faktor je želja za aktivizmom gdje bismo svi zajedno mogli svakodnevno da radimo na očuvanju prostora koji nas okružuje i rješavanje raznih problema.

Komunalne službe teško da mogu pokriti cijelo Sarajevo, a sada građani mogu da izvještavaju sa lica mjesta, brzo i kroz nekoliko jednostavnih koraka. Okupio sam mali tim i i za sada još uvijek iz svog budžeta finansiram cijelu priču, ali se nadam da ćemo u nekom trenutku sklopiti partnerstva.

Pomenuo si da je lako koristiti Patrola.ba iz aspekta korisnika, pa bismo voljeli da nam kažeš kako to tačno funkcioniše. Da li ljudi koji se registruju mogu sakriti svoj identitet ukoliko to žele?

Svi koji žele da učestvuju u rješavanju komunalnih problema mogu to učiniti na dva načina:

Uz potpunu anonimnost putem dugmeta “Kreiraj prijavu”. Ovom metodom sve što treba da urade jeste da uslikaju recimo nepropisno parkiranje, odrade upload tih fotografija i dodatno pojasne problem ukoliko žele. Dakle, ne ostavljaju nikakve lične podatke.

Pravljenjem naloga koji od informacija zahtijeva email adresu, kao i korisničko ime i lozinku koje sami kreiraju.

Sve ostalo je slično kao za opciju #1, sa bitnim izuzetkom da svi koji se registruju mogu pratiti i status svoje prijave, tj .znati da li je prihvaćena ili odbačena. Za sada se najveći procenat korisnika opredijelio za ovu varijantu jer žele da znaju ishod.

U oba slučaja, identitet korisnika Patrola.ba ostaje potpuno zaštićen. S tim u vezi, građani Sarajeva mogu sigurno i bez ikakve brige učestvovati u ovom vidu aktivizma.

Ovo je odličan trenutak da se nadovežemo sa pitanjem da li je aplikacija dostupna samo za Sarajevo i hoće li se to mijenjati u budućnosti?

Trenutno je sve u test fazi i možemo pokriti samo našu prestonicu. Ovo je projekat koji nije fokusiran na profit već opštu dobrobit naroda, tako da ćemo se oslanjati na potencijalne partnere u narednom periodu.

Naravno da nam je velika želja da Patrola.ba zaživi i na nivou cijele Bosne i Hercegovine, a kasnije možda i šire. To bi predstavljalo veliki uspjeh i znak da su ljudi voljni da učestvuju u promjenama.

Ko će imati ulogu moderatora, tj. osoba koje provjeravaju prijave i prosljeđuju ih dalje nadležnim institucijama?

Trenutno to obavljamo mi u okviru tima, ali kako aplikacija bude rasla, tako će postojati i potreba za većim brojem ljudi. Tu funkciju će obavljati osobe koje su dio nadležnih organa za komunalne prekršaje, također na vrlo jednostavan način.

S obzirom na to da će moderaciju obavljati i dio zaposlenih koji su znatno stariji, da li misliš da će se ta “stara garda” snaći u tom novom zaduženju?

Svjesni smo da je digitalno opismenjavanje uveliko prisutno i da kao takvo vremenom mora potpuno da zaživi i u državnim institucijama. Tako će procesi ići brže, a ujedno biti i efikasniji.

Radimo na tome da im u potpunosti olakšamo kroz prilagođen interfejs, te vjerujemo da neće biti ikakvih problema. Slično kao i korisnici, pred sobom će imati svega nekoliko dugmića i polje za komentar gdje treba da obrazlože zašto je recimo neka prijava odbijena ukoliko do toga dođe.

Uzmimo kao primjer jedan od najčešćih komunalnih prekršaja - nepropisno parkiranje. Da li trenutno Patrola.ba ima tu “moć” da kažnjava takve postupke?

Nažalost, trenutno ne postoji zakonska odredba kojom bi pauk služba bila u obavezi da odnese vozilo prijavljeno putem naše aplikacije, ali uveliko radimo na tome. Ono što trenutno imamo jeste takozvani “zid srama” na kom će se nalaziti svi oni koji na bilo koji način krše javni red.

Ukoliko tim ljudima ne smeta da se automobil sa njihovim tablicama 20 dana za redom nađe među tim slikama - to je već problem druge prirode. Svakako, nadamo se adekvatnijem rješenju uskoro i za to, gdje će narod moći da “istjera” pravdu.

Da li se Patrola.ba može koristiti samo na telefonskim uređajima?

Skidanje aplikacije je jedna opcija, ali isto tako možete otići i direktno na 

, koji pruža iste mogućnosti - anonimnu ili registrovanu prijavu. Kako vama više odgovara u datom trenutku.

Pošto si aktivan preduzetnik, postoji li možda još nešto na čemu trenutno radiš?

Interesantno da ste baš tu ključnu riječ upotrebili, jer sam skoro radio i na jednom vikend projektu pod nazivom 

. Radi se o platformi gdje ljudi mogu precizno da se informišu o troškovima obrta, bez obzira da li su freelancer ili doo.

, a podaci su ažurirani i najnoviji. Prosto, htjeli smo kreirati mjesto na kom svi mogu dobiti željene informacije vezane za porez i sve usputno što ide u paketu.

Po svemu sudeći, osoba si koja podržava svaki vid društvenog aktivizma i ima ogromnu volju da sa drugima podijeli svoje znanje i iskustvo, kako bi njihovi privatni i poslovni životi bili makar za nijansu lakši. Želiš li nešto da poručiš za kraj?

Mislim da se u svima nama krije malo tog liderskog i preduzetničkog duha, ali ga ponekad treba malo podstaći, bocnuti. Treba prenijeti dalje sve korisno što smo naučili, jer jedino tako možemo obezbijediti naredne generacije i biti sigurni da će nastaviti da prave dobre, kvalitetne stvari.

Patrola.ba je za veoma kratko vrijeme zabilježila preko 450 registrovanih korisnika i 300 zabilježenih prijava. To je dobar znak da su ljudi tu, prate, hoće da budu dio promjena. Nama ostaje da sve ispratimo i svaki dan ulažemo trud da stvari budu još bolje.

Nermin Ćatović o Patrola.ba, aplikaciji za prijavu komunalnih prekršaja

Do nedavno je pričanje o platama, benefitima, kao i opštem zadovoljstvu u firmi bilo tabu tema. Kako u razgovoru sa kolegama, tako i poznanicima/prijateljima. Posljednjih par godina, to se promijenilo.

Pojavom review sajtova olakšana je potraga za poslom. Potencijalni kandidati koji se interesuju za određenu poziciju mogu doći do jako bitnih informacija, kao što su:

Dobre i loše strane rada kod tog poslodavca

U suštini, saznaju sve ono što može da presudi hoće li aplicirati ili ne. Vide li sebe u toj kompaniji na osnovu iskustva drugih, ili su ipak drugačije sve zamišljali. Naravno, ništa od toga ne bi bilo moguće da trenutni zaposleni ne dijele svoje utiske.

Jasno je zašto je ostavljanje komentara pogodno za ljude koji posmatraju neku firmu, ali zbog čega to ide u prilog i vlasnicima istih? I na koji način? To su pitanja kojim ćemo se pozabaviti u daljnjem toku teksta.

Prije svega, ulijeva se dodatna doza povjerenja i poštovanja

Ohrabrivanjem ljudi za ostavljanje recenzija pokazujete da vrjednujete njihovo mišljenje, tj. da nisu tu samo da bi primali platu iz mjeseca u mjesec i radili svoj posao. Istovremeno šaljete poruku da cijenite transparentnost i da ne postoji nešto što biste “sakrili” od drugih.

Ovim postupkom se dokazuje i ojačava liderstvo. Pozitivni komentari će pružiti dodatni podstrek za još bolje uslove i rezultate, ali i oni negativni, jer će ukazati na to šta može biti poboljšano. U oba slučaja, ideja je da se dobije šira slika o trenutnom stanju u kompaniji, kao i njenom budućem razvoju.

Koje je najbolje vrijeme za feedback od strane zaposlenih?

Svakoj osobi treba vremena da uđe u štos, upozna kolege, nadređene, osjeti kako stvari funkcionišu. Prvi utisak može uvijek da zavara, tako da je najbolje sačekati da se sve slegne.

Okvirno vrijeme za review je između tri mjeseca i godinu dana provedenih u firmi.

To je period tokom kojeg može da se stvori prava slika o radnom odnosu i ostavi iskrena recenzija, kako subjektivna tako i objektivna. Ovim dolazimo do sljedeće začkoljice:

Nakon što utvrdite “KADA?”, prelazite na “KAKO?”

Za ovaj pristup postoji nekoliko opcija, koje uglavnom zavise od veličine firme, organizacije, pa i kompanijske kulture. Izdvojit ćemo dve koje su najčešće u većini kompanija. 

1. Razgovor 1 na 1 sa HR osobom ili nekim od nadređenih

Blagovremeno organizujete individualne razgovore sa zaposlenima i najprije zatražite utiske na licu mjesta. Na ovaj način možete odmah adresirati određene probleme koje pomenu i riješiti nesporazume ukoliko ih ima.

Nakon što prođete sve stavke, objasnite da bi vam značilo da to o čemu ste pričali uživo, osoba predstavi i na review sajtu na kojem imate profil. Iskomunicirajte da neće biti bilo kakvih penala ili ičega slično, već da se iskreno zalažete za transparentnost te to i očekujete.

2. Grupno obavještenje na timskom sastanku ili putem mejla

Ova varijanta je brža i lakša u slučaju da zbog broja radnika opcija #1 nije logistički izvodljiva i isplativa. Suština ostaje ista - da im se predoči šta želite da uradite i da je to podjednaka dobrobit. Kako za njih, tako i za vas.

Uslijed nedostatka žive konverzacije, možete sastaviti kratak upitnik (formu) koju treba da popune pre nego što odrade recenziju direktno na sajtu. Na ovaj način opet podstičete iskrenost, a istovremeno sebi dajete prostora da uočite ukoliko je došlo do nekog nerazumijevanja.

Dakle, ideja je predstaviti ostavljanje komentara i utisaka kao nešto najnormalnije, što se nikako neće odraziti na njihov budući status u kompaniji. To naravno najviše zavisi od vas kao poslodavca: na koji način ćete sagledati loša iskustva kojih će sigurno biti.

Ljudi su uglavnom “zaštićeni” na review platformama tako što ostaju anonimni. Opet, na vama je da se fokusirate na ono što je napisano, umesto da mozgate ko je to napisao. Tražili ste transparentnost i obećali da podržavate iskrenost, sjećate se?

Recenzije ostavljaju dugoročan benefit za vašu kompaniju

Vraćamo se opet na “zašto?”. Pored toga što ćete imati uvid u trenutno (ne)zadovoljstvo zaposlenih, te samim tim i priliku da dodatno poboljšate ono što je dobro, a ispravite što nije, postoji još jedna bitna stavka.

Vaši budući zaposleni su ti koji će najviše čitati utiske o vašoj firmi.

Prva stvar (uglavnom) koju će neko uraditi kada se interesuje za neku poziciju, jeste da istraži što više o toj kompaniji. Ono što čuje ili pročita može uticati na daljnje korake, tj. hoće li odustati od prijave ili postati još motiviraniji.

Review je u suštini djelić employer branding-a. Pomaže da se privuku dobri kandidati, ali isto tako obeshrabre i oni koji recimo ne bi bili dobar fit za kompanijsku kulturu. Posljedično, stvara se grupa ljudi koji su tu sa istim ili sličnim ciljem, a njeguju zajedničke vrijednosti. Win win za sve.

Ostavljanje recenzija je odlična prilika da se podvuče crta, izanalizira trenutno stanje u firmi, a potom konstantno radi na usavršavanju svega. Korak po korak.

Služi i kao odličan reality check, ujedno i za poslodavca i zaposlenog. Sve to pod pretpostavkom da se polazi od onog ključnog elementa: iskrenosti. Da budemo ljudi jedni prema drugima i tako skupa pravimo dobre stvari.

Cijeli taj proces ostavljanja utisaka i komentara treba da bude obostrano koristan. Da teče prirodno i bez bojazni od strane radnika. Jedino tako se može izvući najveća vrijednost iz cijele ideje zbog kojeg su i nastale review platforme, pogotovo u IT sektoru.

Njegujte transparentnost i dopustite da se čuje svačiji glas. Vremenom se stvari iskristališu i sve to dođe na svoje, a u vremenima koja nam predstoje će biti jako teško zadržati dobrog, lojalnog, kvalitetnog radnika. Mislite o tome.

Zašto IT kompanije trebaju podržati zaposlene da ostavljaju recenzije

Pitanje od milion dolara. Ili, bolje reći, hiljadu i kusur eura. Već skoro čitavu deceniju budući programeri, a i oni koji žele da utvrde svoje znanje, tragaju za odgovorom. Hajde da prodiskutujemo.

Rijetko kada prođe jedna sedmica, a kamoli više, da neko ne postavi na forumu kao što je Reddit, pitanje u vezi IT akademije. Ljudi se u komentarima najprije uglavnom pobune uz izjave poput:

“Dokle više jedno te isto, svaki drugi dan vrtimo ovu temu?”

Međutim, ubrzo popuste pa se i raspišu. Utisci su uglavnom balansirani, tj. broj pozitivnih i negativnih bude na nekoj zlatnoj sredini. Pročešljali smo sve te odgovore i riješili da ih sumiramo.

Šta vam je sve potrebno da biste uspješno pohađali neki od kurseva?

Prije svega, iskrena želja za učenjem programiranja i upornost. Reklame su jedno, ali realnost drugo. Ideja da ćete nakon svega godinu dana nekog programa lagano imati početnu platu od 1.000 e zvuči lijepo, ali su to teška posla (pun intended).

Polaznici uglavnom navode da od inicijalno 40 upisanih, svega 5-6 njih ostane do kraja. Profesori jasno naznače u startu da ono o čemu će pričati na predavanjima nije dovoljno i da mora da se radi samostalno, minimum par sati dnevno. Očekivanje da će vam neko magično uliti znanje, također otpada.

Pored dobre volje i zainteresiranosti, dobro dođe i neko predznanje

Saznali smo da upravo zbog tog kratkog vremenskog perioda od godinu dana, najveću prednost imaju ljudi koji dođu makar s nekom osnovom. Tu se upravo vraćamo na ovu prethodnu priču, gdje ćete ako vas nešto zaista “vozi”, sigurno stalno čitati o tome i čačkati iz radoznalosti.

W3schools.com može biti sjajna početna tačka u ovom slučaju. Sažvakali su HTML i CSS koji su odlična podloga, a nude i tutorijale za druge oblasti. Da li to treba da obeshrabri one koji bi na IT Akademiju došli kao potpuni početnici i stranci u IT svijetu?

Ne, ali biti iole spreman dosta pomaže. Svi oni koji su već stekli neku sliku o razvoju softvera i poradili na samoj logici koja je srž svega, će mnogo lakše ispratiti tempo nastave. To je jedan od problema sa kojima su se ljudi susretali: prelaženje velike količine gradiva za kratak period.

“Ono što se na fakultetu obrađuje cijeli semestar, kod njih se pređe za jedan termin”.

Komentar iznad je dao jedan od polaznika, kao dobronamjeran savjet onima koji razmišljaju o upisu. Dakle, osoba treba biti spremna da isprati brzinu kojom se vodi kurs, bilo kroz pripremu unaprijed, disciplinu za samostalnim radom, ili oba, što je najbolja varijanta.

Treba izdvojiti i solidnu količinu novca

Super je imati želju i ambiciju, ali u ovom slučaju to košta. Cijena jednog programa nekad dostigne i visinu od ~2.000e i razlikuje se u odnosu na to da li ćete ići tradicionalno (biti fizički prisutni), ili nastavu pratiti na daljinu.

Često bude akcija i popusta, ali svakako nije mala svota za izdvojiti. Tim rečeno, najbitnije je da uđete u cijelu priču iskreni prema sebi, tj. da li vas to izistinski zanima, ili ste samo čuli da je dobro plaćeno.

Kada su samo visoke plate motiv, ta motivacija često bude na kratke staze. Programiranje nije jednostavno za naučiti i zahtjeva određena odricanja. Mnogi su do velikih primanja došli bez ikakve formalne škole, ali su zato sami učili godinama, neki čak i od malih nogu.

Možete biti samouki i ne potrošiti ni marku, ali je za to često potrebna ozbiljna disciplina.

Naravno da postoji brdo materijala koji možete naći na netu, kao što su YouTube kanali, forumi, PDF knjige i slično, ali opet, budite realni i zapitajte se da li će vas i koliko dugo to držati. Kada nešto platite postoji doza odgovornosti i obaveze, pogotovo kod većih suma. U suprotnom - lako se odustane.

Da li vam je zagarantovan posao nakon završetka kursa?

Ovo apsolutno najviše zavisi od vas. Ukoliko budete učili i sami, istraživali, rješavali probleme, programirali bar par sati dnevno - šanse za zaposlenjem su velike. Poslodavce uglavnom ne zanima šta ste završili, već na kojim projektima ste radili i koji je nivo vašeg znanja.

Ipak, ovdje treba napomenuti da se kod IT Akademije nekada pravi izuzetak. Ljudi su naveli kako njihove firme automatski odbace CV osobe koja je pohađala neki od kurseva tamo, pogotovo kada ne vide nikakvo drugo iole relevantno iskustvo, recimo link ka GitHub profilu.

Ovaj “problem” lako možete riješiti tako što izostavite u rezimeu ime škole gdje ste odslušali nastavu. Na kraju krajeva, sve to zavisi od firmi i njihovog stava prema ovoj vrsti edukacije.

Bilo kako bilo, sve vodi ka tome da je praktičan rad bitniji od svega ostalog. Super je što ste išli ovdje, ondje, završili hvaljene programe, ali šta ste napravili? Iskodirali? Tu je cijela poenta.

Kao što smo naveli na početku, postoji balans kod recenzija, koji je uglavnom solidno opravdan i zavisi od mnogo faktora. Ipak smo svi individualci i različito funkcionišemo. Mnogi su nahvalili ove programe jer su tu stekli radne navike i pomoglo im je u održavanju te jako potrebne motivacije.

Jedna grupa ljudi je recimo godinama bila van programiranja i malo su ispali iz štosa, te je ovo bio odličan način da se podsjete gradiva i vrate u te vode. Logično, ispratili su predavanja znatno lakše od početnika i procijenili znanje profesora kao relevantno.

Dakle, vrijedi li upisivati IT Akademiju?

To je na vama da procijenite. Možda vam u tome djelomično pomogne ovaj tekst, ali savjetujemo da pogledate i šta su još drugi rekli o tome. Odgovor najviše leži u onome što želite da postignete i kakvi ste po prirodi.

Koji god put da odaberete, bitno je da budete konzistentni, kao kod vježbanja matematike tokom školskih dana. Zadatak najprije djeluje kao bauk, a kroz par sedmica ga sa osmjehom rješavate i pitate se kako to da vam je djelovalo toliko naporno.

Jako je važno i da se makar malo usmjerite. Velika je razlika da li ćete uzeti recimo Android programiranje ili ćete ipak odabrati PHP za početak. Opet, to najviše zavisi od vašeg prethodnog iskustva.

. Sve ostalo će doći ukoliko ste uporni i krenete sa pravom željom, dobrim motivom. U suprotnom, neće vam pomoći ni najbolji predavači i kursevi ovoga svijeta. Možda vanzemaljci imaju tu tehnologiju da vam bez imalo truda usade znanje seniora.

Vrijedi li upisivati IT akademiju?

Drugo izdanje IT konferencije INIT 2022 održaće se 24. septembra u Banskom dvoru u Banjaluci, gdje će učesnici imati priliku čuti predavanja 20 domaćih i svjetskih stručnjaka o najaktuelnijim temama iz IT industrije i učestvovati u četiri ekspertske radionice. Sve karte za konferenciju su rasprodane.

Poslije dvogodišnje pauze izazvane pandemijom COVID-19, ovogodišnja konferencija biće organizovana kroz dva paralelna rasporeda predavanja, a akcenat će biti na temama koje su zanimljive širem krugu publike zainteresovanom za informacione tehnologije.

Iza neprofitne konferencije ponovo stoji zajednica banjalučkih programera čija se vizija stvaranja najvećeg tehnološkog događaja organizovanog od strane volontera u BiH nastavlja.

“Poslije prvog INIT-a organizovanog 2019. godine, koji je u Banjaluci okupio više od 450 učesnika, za drugo izdanje konferencije zadržavamo isti koncept, a novitet će biti radionice. Odabrali smo širok spektar tema kako bismo pokrili što veći spektar interesovanja publike i pripremili 20 fantastičnih predavanja”, poručili su organizatori.

Učesnici će imati priliku slušati i učiti od profesionalaca iz regionalnog, ali i svjetskog IT sektora, koji će kroz 45-minutna predavanja posjetiocima prenijeti svoja znanja i iskustva.

Pored obrazovnog dijela konferencije, INIT je prilika za stvaranje novih poslovnih konekcija i umrežavanje sa ljudima iz iste branše, a na ovogodišnjoj konferenciji neće nedostajati ni zabavnog programa, koji će se realizovati kroz nagradne igre i afterparty.

INIT je još 2019. postavio visoku ljestvicu po pitanju organizacije i kvaliteta programa, a na jesen će ponovo od Banjaluke na jedan dan napraviti tehnološku prestonicu sa tendencijom da  postane tradicionalan događaj.  Ovogodišnju konferenciju su podržali 

gold sponzori, te niz drugih sponzora bez kojih INIT ne bi bio moguć.

Kao jedan od tvoraca konferencije, Dzobs je ponosan da ove godine bude potpisan u imenu inita kao “INIT - powered by Dzobs.com”.

Sve dodatne informacije možete pronaći na sajtu 

Rasprodane karte za INIT 2022

Angelina Lee je softverski inženjer kojoj je dozlogrdilo da se stalno prijavljuje za poslove, a usput ne dobija ikakvu povratnu informaciju. Riješila je da to promijeni.

Svi smo dobro upoznati sa procesima selekcije, iliti prijavom za posao. Pošalješ CV, nadaš se da ćeš dobiti ikakav odgovor, a on nerijetko ne stigne uopšte. U tim situacijama ostaju tri opcije:

Naoružaš se strpljenjem, čekaš, a u međuvremenu kontaktiraš i druge firme

Odustaneš od svega i riješiš da postaneš freelancer

Napraviš meme od svog rezimea i takvog ga šalješ kompanijama

Junakinja ove priče je odabrala poslednju, kako bi testirala o čemu se tu radi, a istovremeno malo i da se zabavi. Prvi korak ka tome bio je stari dobri “

Sve hiperlinkove je preusmjerila ka ovoj famoznoj pjesmi i vanvremenskom hitu. Rick Astley bi bio ponosan, uzevši u obzir koliko svakodnevno bude “žrtava” koje napravi ovaj video.

To je bilo samo zagrijavanje, uz dobar ritam. Uslijedio je niz kreativnih opisa njenih vještina i iskustava, a sve suprotno od onoga što bi jedan CV trebalo da sadrži, pogotovo za programerske pozicije. Istakla je svoju sposobnost kuhanja kafe za tim od šest ljudi, za koji je takođe organizovala trku u vrećama. U zdravom tijelu, zdrav (timski) duh!

Kada je u pitanju obrazovanje, izostavila je studentske organizacije, podvige u vidu liderstva, i slično. Umesto toga, ponosno je navela jedan od svojih uspjeha - rekord u broju eksiranih čašica votke za jednu noć. Baš ono što sve kompanije žele da čuju od svog kandidata!

Izgleda da smisao za humor može da vam donese reply rate od čak 90%

Koje su šanse da CV koji je tako zezatorski napisan, napravi bolje rezultate od onog ozbiljnog, formalnog? Ogromne, makar na osnovu iskustva koje je imala Angelina Lee.

Dobila je odgovor od top tech firmi u Americi, među kojima su 

. Svi su oni bili oduševljeni i željeli da što pre organizuju intervju radi upoznavanja.

 koja je postala viralna, a jedan od glavnih razloga za ovakvu povratnu informaciju je taj što je Angelina navela Instagram i Microsoft u svom radnom iskustvu. Konkurencija je slaba tačka svih firmi i samim tim uvek vlada borba za ljudima koji za nju i rade. Dovesti je među svoje redove znači oslabljivanje “protivnika”.

Šta je imalo najviše uticaja na ovakav razvoj okolnosti?

I dalje sve djeluje kao da nema smisla. Osoba je napravila CV koji više ukazuje na to da je u pitanju neslana šala, umesto prave prijave za posao, ali je uprkos tome izazvala odlične reakcije.

Zašto bi bilo koji regruter uzeo ovakav rezime u razmatranje i nastavio sa procesom selekcije? E, upravo u tom grmu leži zec.

Često je za taj prvi korak skeniranja CV-a zadužena vještačka inteligencija.

Tačnije, ATS (Applicant Tracking System). Softver koji na osnovu unapred unijetih parametara eliminiše kandidate ili ih pušta u naredni krug. Čak je i odgovor, tj. poziv na taj inicijalni razgovor, automatski.

Blog

Izdvojeni članci

Kako izgleda dobar CV jednog programera?

Evo zašto kandidati preskaču vaš oglas za posao

Nermin Ćatović o Patrola.ba, aplikaciji za prijavu komunalnih prekršaja

Ostale vijesti

Zašto IT kompanije trebaju podržati zaposlene da ostavljaju recenzije

Vrijedi li upisivati IT akademiju?

Rasprodane karte za INIT 2022

Ova cura je nabacala riječi u CV i dobila intervjue u top 10 IT firmi na svijetu - true story

Kako pitati za povišicu tako da je zaista i dobiješ

Treba li programerima diploma?

Ognjen Golubović razvija softver za prepoznavanje saobraćajnih znakova

Top IT poslovi u tvom inboxu

Top IT poslovi u tvom inboxu